Riječki Zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čija je znanstvenoistraživačka djelatnost ponajprije vezana uz područje zapadne Hrvatske, odnosno Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, najstarija je znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj osnovana izvan Zagreba nakon završetka Drugoga svjetskog rata, a istodobno je i najstarija Akademijina znanstvena jedinica.
Domaćin skupa bio je voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti akademik Petar Strčić. Uvodno slovo u Znanstveni skup dao je Milan Moguš, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a pozdravnim riječima obratili su se primorsko-goranski župan Zlatko Komadina te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Gradonačelnik Obersnel kazao je kako za Riječane osnivanje instituta pred 65. godina ima puno ne samo znanstveno, već i životno značenje.
"Osamdesetogodišnjak, koji nikad nije živio izvan Rijeke, promijenio je šest država, što govori o burnoj povijesti našeg kraja. Kroz brojna stoljeća Rijeka je bila izvan matice domovine, a u nekim vremenima grad je bio podijeljen umjetnom granicom na Rječini. Sve se promijenilo nakon 2. svjetskog rata – osim što se naša vojska bila na strani pobjednika, presudnu ulogu je imao i Jadranski institut. Naime, institut je radio na prikupljanju činjenica za pripremu Pariškog ugovora, kojim su utvrđene granice u kojima se i danas nalazimo," kazao je Obersnel.
Na znanstvenom su skupu istaknuti znanstvenici govorili o povijesti Zavoda za povijesna istraživanja te predstavili znanstveno-kulturno djelo preminulih i sadašnjih djelatnika Zavoda.
(S.R.)
Vezano: