Cilj projekta "Promicanje bratimljenja hrvatskih i europskih lokalnih jedinica" jest povećanje spremnosti hrvatskih jedinica lokalne samouprave za povezivanje (bratimljenje) s lokalnim zajednicama u državama Europske unije, kao i aktivno obnavljanje prije uspostavljenih veza hrvatskih i europskih jedinica lokalne samouprave.
Prema riječima voditelja projekta Mladena Ivanovića, iako je istraživanje pokazalo da tek nešto više od jedne četvrtine hrvatskih lokalnih jedinica održava veze s lokalnim zajednicama u Europi, hrvatska statistika nimalo ne odstupa od prosjeka zemalja EU. Velik broj europskih bratimljenja hrvatskih gradova, a radi se o 289 bratimljenja, dobar su temelj za daljnje povezivanje i povećanje razmjene s europskim gradovima, kao i za dobivanje sredstava iz fonda "Europa za građane".
U ime domaćina Grada Rijeke, pročelnica Ureda grada Ksenija Linić istaknula je kako je rijeka otvoren, multikulturalan i multietnički grad, koji već dugi niz godina njeguje tradiciju povezivanja s gradovima u Europi i svijetu. Kako je istaknula Linić, tijekom godina mijenjali su se razlozi zašto je dolazilo do povezivanja Rijeke s gradovima u inozemstvu. Tako je 70-ih godina 20-og stoljeća, u vrijeme kad je Rijeka zbog razvoja luke doživljavala gospodarsku ekspanziju, bratimljenje bilo utemeljeno prvenstveno na gospodarskoj suradnji, pa je najstariji grad prijatelj Rijeke japanski grad Kawasaki.
U narednom desetljeću težište suradnje premješteno je na razmjenu sportaša, učenika te građana treće životne dobi, dok je povezivanje u 90-im godinama obojeno ratom u Hrvatskoj, pa su bratimljenja utemeljena na slanju humanitarne pomoći. Prve godine novog tisućljeća donose novu tendenciju – Hrvatska se nalazi na putu prema EU te surađuje sa zemljama koje imaju vrijedna iskustva u razvoju lokalne samouprave. Prelazak u novo desetljeće donosi pak pojačanu želju gradova s prostora bivše države da obnove ili pokrenu prijateljstva s Rijekom, pa je posljednji grad s kojim se uspostavlja veza makedonska Bitola. Linić je poručila kako je inozemna suradnja izuzetno korisna, budući da valja učiniti sve kako bi učili na tuđim iskustvima, a ne na vlastitim greškama.
Pored Rijeke, primjere dobre prakse prezentirale su i općine Omišalj i Lovran.
Istraživanje o bratimljenju pokazalo je kako se hrvatske općine i gradovi najviše povezuju s mađarskim lokalnim jedinicama, a postom slijede veze s talijanskim, slovenskim i njemačkim gradovima. Najstarije pobratimstvo u Hrvatskoj sklopljeno je između Splita i Dovera (1964.) Najviše pobratimstava imaju gradovi i općine iz Primorsko-goranske županije, a slijede ju Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.
Hrvatski gradovi i općine drže kako su od bratimljenja imali velikih koristi, a pored razmjene iskustava i dobre prakse te kulturne i gospodarske suradnje, istaknut je i povoljniji turistički rezultat. Zanimljivo je kako su upravo tri županije s najviše pobratimstava u protekloj godini ostvarile najviše turističkih noćenja.
Do sada su bratimljenja najčešće uključivala razmjenu iskustava i susrete građana, ponajviše učenika i vatrogasnih društava, kao i posjete kulturno-umjetničkih društava, sportske turnire te ekološke i gospodarske susrete, koji bi se zbog projekata prekogranične suradnje u budućnosti mogli značajnije razviti.
Uskoro bi Hrvatska mogla dobiti još gradova pobratima, budući da 104 jedinice lokalne samouprave planiraju skoro bratimljenje, od čega 34 po prvi put. S obzirom na skori ulazak u EU i projekte prekogranične suradnje očekuje se intenzivnija suradnja s gradovima iz Europe, a time i više bratimljenja.
U okviru projekta ''Promicanje bratimljenja europskih i hrvatskih lokalnih jedinica" Udruga općina provela je niz aktivnosti, među ostalim, izdala dvije brošure te izradila bazu podataka o postojećim bratimljenjima hrvatskih i europskih lokalnih jedinica.
(S.R.)