U prvom dijelu okruglog stola moderatorica je bila glumica lutkarica Božena Delaš, koja je ukazala na potrebu poboljšanja komunikacije između lutkarskog kazališta, vrtića, škola, obitelji i medija. Također je podsjetila kako lutkarstvo predstavlja jedinstvenu vrstu govora.
Tijekom trajanja okruglog stola tražili su se odgovori na pitanja: na koji način roditelji i nastavnici dobivaju informacije o predstavama, što se događa s djecom nakon odgledane predstave, kako lutka utječe na dječji razvoj i usvajanje znanja? Govorilo se i o edukacijama učitelja, te odnosu medija prema lutkarskoj umjetnosti.
Iz Gradskog kazališta lutaka Rijeka o propagandnim aktivnostima govorila je Marsinah Vokši, dok je Jasna Vukonić-Žunić iz Agencije za odgoj i obrazovanje, Podružnice Rijeka ukazala na različite mogućnosti primjene lutke u nastavi, kao i na zastupljenost lutkarskog medija u školskim programima. Na to su se nadovezale učiteljice Fabiola Mijailović i Suzana Stipić Kačić koje su prisutnima predstavile primjere iz prakse u školama, dok su iskustva iz prakse rada u dječjem vrtiću iznijele odgojiteljice Natali Vicić i Maša Basara. Predavačica lutkarstva Vedrana Pavić govorila je o svom radu sa studentima. Prema njenom iskustvu, 95 posto studenata nikad nije bilo u lutkarskom kazalištu, a susrela se i sa predrasudom da je lutkarstvo zabava za djecu. Međutim kasnije se mišljenje studenata promijenilo i zavoljeli su rad s lutkama. Donesen je zaključak da bi trebalo oformiti stručne timove koji bi horizontalno i vertikalno povezali sve karike koje sudjeluju u radu lutkarskog kazališta.
Program okruglog stola nastavio se temom „Kazališni festivali za djecu i mlade“ u koju je prisutne uveo Romano Bogdan, predsjednik Hrvatskog centra ASSITEJ, koji je postavio pitanje da li je zemlji veličine Hrvatske potrebno 12 većih kazališnih festivala za djecu i mlade, od kojih je 5 međunarodnih. To su Međunarodni dječji festival u Šibeniku, zagrebački PIF te „Naj, naj, naj“ festival kazališta „Žar ptica“, Revija lutkarskih kazališta u Rijeci, Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ, Epifest, SLUK, Vukovarsko lutkarsko proljeće, Festival bajke u Ogulinu, Međunarodni festival dječjeg kazališta „Maslačak“ u Sisku i „Mali Marulić“ u Splitu, a kazališta za djecu i mlade sudjeluju i u Noći kazališta. Četiri festivala specijalizirana su za lutkarstvo. Direktori spomenutih festivala predstavili su svoje manifestacije te ukazali na probleme s kojima se susreću, od kojih je najveći financiranje. Ukazalo se i na probleme selektiranja predstava, žiriranja i nagrada. Konačno, predloženo je da se kroz UNIMA-u i ASSITEJ uspostavi mreža kazališnih festivala za djecu i mlade, dok bi se inozemne predstave trebale razmjenjivati u cilju smanjenja troškova.
(M.M.)