Na predstavljanju poštanske marke sudjelovali su potpredsjednik pošte za Primorsko-goransku županiju gospodina Marin Braut, predsjednik riječkog ogranka Matice Hrvatske Goran Crnković, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Lepolda Bogdana Mandića fra Ivica Petanjek te dopredsjednik riječkog filatelističkog društva Ivan Martinaš. Tom prilikom Braut je istaknuo kako je Hrvatska pošta prepoznala je obljetnicu 400 godina kapucina u Hrvatskoj kao znamenit i važan element hrvatskog identiteta te je u program izdavanja poštanskih maraka za 2010. godinu uvrstila prigodnu poštansku marku s motivom kapucina Leopold Mandić pod arkadom crkve Gospe Lurdske u Rijeci.
Red manje braće kapucina nastao je reformom franjevačkog reda kao treći samostalni ogranak prvog reda sv. Franje Asiškog. Osnovali su ga M. da Bascio i L. da Fassombrone radi održavanja izvornog «Pravila» Franje Asiškog. Potvrdu novog Reda dao je 1528. papa Klement VII., a vlastitoga generalnog ministra (poglavara) Red dobiva 1616. za vrijeme pape Pavla V.
Sjedište kapucina je u Rimu. Nose smeđe odijelo sa šiljastom kukuljicom (kakvo je navodno nosio sv. Franjo). Tijekom povijesti braća kapucini, obilježeni kao red koji vodi iznimno kontemplativan život, razvili su raznolik apostolat među različitim društvenim slojevima. Prihvatili su pastoralno djelovanje kao i dušobrižništvo, izobrazbu i misionarstvo, pa su bili važna poluga katoličke reforme 16./17. stoljeća. Naime, nakon 1574. papa Grgur omogućio je širenje Reda izvan granica Italije, kad počinje njihova snažna propovjednička i misionarska djelatnost.
Dolazak kapucina u Hrvatsku vezuje se izravno uz osnutak kapucinskog samostana u Štajerskoj 1600., odnosno nastanak Štajerske provincije 1608. godine. Službeno, prvi put kapucini stižu u hrvatske krajeve 1610., najprije u Rijeku, gdje osnivaju i počinju graditi samostan, a potom se samostani počinju osnivati u Zagrebu 1618., Splitu 1691., Varaždinu 1699., Osijeku 1703. i Karlobagu 1710. godine.
Početkom 20. stoljeća riječki samostan pod vodstvom fra Bernardina Škrivanića postaje središnjim samostanom hrvatskih kapucina i žarištem vjerske i kulturne obnove u Hrvatskoj. Njegovom inicijativom u veljači 1904. počinje gradnja crkve Gospe Lurdske prema projektu arhitekta Giovannija Marije Cureta. Konačni izgled pročelje gornje crkve dobilo je 1929. prema projektu riječkog arhitekta Cornelija Budinicha. U gornjoj je crkvi poznati riječki slikar Romolo Venucci uspješno izveo stropne slike i dekoracije.
Cjelokupna građevina, kvalitetna neosrednjovjekovna arhitektura, jedinstvena je na širem području Rijeke i regije. U to su doba na inicijativu fra Bernardina Škrivanića osnovane i moderne tiskare "Miriam", "Kuća dobre štampe". Riječki samostan postaje središnje mjesto hrvatskog katoličkog pokreta na čelu s krčkim biskupom Antonom Mahničem. Hrvatska kapucinska provincija pod zaštitom je sv. Leopolda Mandića i obuhvaća samostane u Zagrebu (sv. Mihael i sv. Leopold), Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Karlobagu, Splitu i Dubrovniku. Obilježavanje 400. godina od dolaska kapucina u Hrvatsku iznimno je važna obljetnica u hrvatskoj kulturnoj povijesti te predstavlja znamenit i važan element hrvatskog identiteta uopće. (Izvor: Hrvatska pošta)
(I.N.)
Vezane vijesti: