U pozdravnoj riječi riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je ova monografija, kojom obilježavamo 65. obljetnicu oslobođenja Rijeke i završetka Drugog svjetskog rata, najbolji način na koji možemo zahvaliti onima koji su oslobodili naš grad i sudjelovali u njihovoj obnovi. Gradonačelnik je naglasio kako je izdavanje ove monografije važno i kako se bi se podsjetili na veliki trud koji su tisuće ljudi uložile u obnovu grada nakon 1945. godine, posebice što živimo u vremenima u kojima se često želi nametnuti misao kako se prije uspostavljanja nezavisne Hrvatske nije činilo ništa.
 
Monografiju su, uz autora, predstavili predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Dinko Tamarut i Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke.
 
U fotomonografiji "Rijeka-sjećamo se", autora Mladena Grgurića, povjesničara i kustosa Muzeja grada Rijeke, na nešto manje od sto stranica objavljene su dokumentarne fotografije, najvećim dijelom iz fundusa Muzeja grada Rijeke, koje prikazuju razaranja gradova Sušaka i Rijeke u razdoblju od siječnja 1944. do 3. svibnja 1945. godine. Fotografije su Riječani mogli vidjeti već na izložbi "Rijeka nakon 3. svibnja", čija je izvrsna posjećenost bila poticaj Muzeju grada Rijeke da tiska i fotomonografiju, kao trajni spomen na vrijeme razaranja i obnove grada.
 
Rijeka i Sušak pretrpjeli su tijekom Drugog svjetskog rata ogromna razaranja. Industrijske zone i pojedine gradske četvrti stradale su u savezničkom bombardiranju, a neke tijekom riječke bitke. Ipak, najveća razaranja izvršile su njemačke snage prilikom povlačenja pred jedinicama 4. armije JA. Nakon povlačenja preko Rječine njemačke su jedinice porušile sve mostove između Sušaka i Rijeke. Izvršile su razaranja u riječkim tvornicama, uništile su sva lučka postrojenja i 90 % operativne obale u sušačkoj i riječkoj luci. 
 
Odmah nakon oslobođenja, građani Sušaka i Rijeke pristupili su raščišćavanju ruševina, obnovi tvornica i pojedinih gradskih četvrti. Započeli su radovi na osposobljavanju riječke i sušačke luke, izgradnji mostova preko Rječine, a Tvornica papira, primjerice, započela je s radom već 7. svibnja 1945.
 
Gradonačelnik je istaknuo i fascinantne brojke razaranja i obnove. Zbog bombardiranja i miniranje za zapadnom dijelu grada srušeno je 215 zgrada s više od 800 stanova, a teško oštećeno  gotovo još 1500 zgrada i mnoge javne ustanove, među kojima i škole. Luka i obala gotovo su potpuno uništene. U istočnom dijelu grada srušeni su deseci zgrada, a oštećeno ih je petstotinjak, što je danas bez fotografija gotovo nemoguće zamisliti. U prvih 6 mjeseci nakon oslobođenja obnovljeno je čak 250 industrijskih, stambenih i javnih grada, a u brodogradilištu, rafineriji i primjerice Torpedo obnovljeno je  oko 50 % kapaciteta.
 
To je bilo vrijeme zanosa i poleta, kada su svi željeli pridonijeti obnovi i izgradnji grada. Radilo se danonoćno, međusobno se natjecalo i radovalo  uspjesima drugih. Zahvaljujući toj generaciji naših sugrađana, Rijeka je vrlo brzo izrasla u najveći lučko – industrijski grad nove države, a postupno je postala i tranzitna luka podunavskih zemalja u zaleđu.
 
Predstavljanje monografije organizirali su Grad Rijeka, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke te Muzej Grada Rijeke. Monografija je ostvarena uz potporu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.
(S.R.)