Istraživanjem se željelo obnoviti istraživanje koje je provedeno prije pet godina i istražiti trend kretanja nasilja među mladima u osnovnim školama na području grada Rijeke. Rezultate istraživanja, u sklopu kojeg su anonimno anketirani učenici sedmih i osmih razreda, prezentirala je voditeljica istraživanja Tamara Žakula Desnica, ravnateljica Doma za djecu "Tić" Rijeka, ustanove koja pruža stručnu pomoć i podršku zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci.
 
Prezentaciji je prisustvovao i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, izrazivši nadu da će rezultati ovog istraživanja pomoći u prevenciji nasilja u školama, kojeg je, nažalost, u posljednje vrijeme sve više.
 
Naime, istraživanje je pokazalo kako 37% učenika svakodnevno sudjeluje u nasilju u školi (pasivne i provokativne žrtve i nasilnici), za razliku od 30% koliko je sudjelovalo u nasilju 2004. godine.
 
Rezultati su pokazali da svako četvrto dijete, odnosno 24,7% ispitanih učenika doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno, pri čemu su 12,4% djece pasivne žrtve (samo doživljavaju nasilje), a 12,3% djece su ''provokativne žrtve'' (doživljavaju nasilje, ali ga i čine). Istraživanje je pokazalo da je 12,4% djece svakodnevno nasilno prema drugoj djeci, a sama ne doživljavaju nasilje (tj. ukupno 24,7% djece se svakodnevno ponaša nasilno prema drugoj djeci). Postoji značajna povezanost između počinjenog i doživljenog nasilja – djeca koja češće doživljavaju nasilje, češće su i sama nasilna prema drugoj djeci.
 
Analiza oblika doživljenog nasilja pokazalo je da 10% djece netko vrijeđa na ružan način svakodnevno (60% ponekad), 14% djece doživljava da im netko govori ružne riječi svakodnevno (a 65% ponekad), 4% netko prijeti da će im nešto ružno napraviti svakodnevno (24% ponekad), 8% djece netko udari ili gurne svakodnevno (51% ponekad), 1%  djece netko  svakodnevno jako istuče (4% ponekad), 3% djece netko je namjerno uništio ili izgubio stvari (25% ponekad), 2% djece svakodnevno doživljava da netko traži njihov novac na silu (8% ponekad), 2% njih netko svakodnevno ozlijedi (16% ponekad), 4% djece isključuju iz igre i ne obraćaju pažnju na njih svakodnevno (22% ponekad), 9% njih doživljava da netko drugima govori ružno o njima svakodnevno (59% ponekad) i 6% njih svakodnevno netko dodiruje na neugodan način u školi (9% ponekad). 
 
Analizom raširenosti nasilja ovisno o školskom uspjehu djece pokazalo se da i doživljeno i počinjeno nasilje pada obzirom na visinu ocjene, tj. veća je raširenost nasilja kod djece s nižim uspjehom nego kod djece s višim uspjehom.
 
Rezultati su pokazali da 13% djece koja su doživjela nasilje ništa ne napravi, 46% djece kaže nasilniku da prestane, 5% djece pobjegne, 27% djece udare nasilnika, 17% djece se potuče, 1% djece ne ode u školu, 18% kaže nekom odraslom, a 24%  kaže prijatelju/prijateljici. Kada se dijete nekome obratilo za pomoć u 28% slučajeva se više nije događalo, u 21% se manje događalo, u 3%  je bilo još gore, a u 10% se ništa nije promijenilo.
 
"Djeca se ne mogu potpuno samo suprotstaviti nasilju, stoga je na nama odraslima – roditeljima, nastavnicima, stručnjacima – da budemo osjetljiviji na ovaj problem, da prepoznamo i spriječimo nasilje, odnosno pružimo djeci pomoć u prevladavanju posljedica tog nasilja. Time im dajemo poruku da živimo u društvu u kojem se nasilje ne tolerira", poručila je Žakula-Desnica.
 
Nakon prezentacije, stručno predavanje "Uzroci nasilja među djecom u školi i uloga škole u intervenciji" održala je prof.dr.sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja, spec.psihijatar, dugogodišnja supervizorica stručnog tima u Tiću i jedan od vodećih stručnjaka u Hrvatskoj u području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih, s bogatim iskustvom u radu sa zlostavljanom i zanemarenom djecom.
 
Brojne aktivnosti Doma za djecu Tić su usmjerene na prevenciju vršnjačkog nasilja:

• senzibilizacija javnosti i stučnjaka o problemu bullynga i njihovo uključivanje u rješavanje ovog problema
• uključivanje djece žrtava i počinitelja školskog nasilja u stručni tretman u savjetovalištu
• savjetodavni rad s roditeljima djece uključene u vršnjačko nasilje
• škole za roditelje (škole za razvedene i samohrane roditelje)
• ambasadori tića
• edukativne radionice i suradnja sa školskim djelatnicima.

(S.R.)