U suvremenom kontekstu stigmatizacija je društveni proces etiketiranja i izolacije svih onih grupa, i pojedinaca kao njihovih pripadnika, koje se razlikuju od "normalnosti" većine u svom društvenom okruženju, a gdje upravo ta sredina diktira pojam društvene prihvatljivosti, bilo daje u pitanju etnička, moralna ili bilo koja druga različitost.
Kako je istaknuto na tribini, stigma je nešto što se najteže i najsporije iskorjenjuje. Strah od stigme i diskriminacije obeshrabruje stigmatizirane osobe u njihovom životnom funkcioniranju. Smanjenje stigmatizacije i negativnog stava prema ovisnicima, beskućnicima, osobama zaraženih HIV-om ili hepatitisom, itd. u društvu, neobično je važno. Time se postiže niz značajnih poboljšanja i ušteda sredstava cjelokupne društvene zajednice. Borba protiv stigme je dugotrajan i spor proces i trebati će tolerancije, razumijevanja, ljubavi i vremena da se taj problem u društvu osvijesti i smanji.
Stigmatizacija ima mnoge negativne posljedice za stigmatiziranu osobu, ona uvijek na neki način ugrožava psihološko zdravlje pojedinca. Možda najjača posljedica stigmatizacije proizlazi iz njene trajnosti jer ona, kao i predrasude općenito, nije privremena već trajna kategorija koja štoviše postaje dominantna odrednica stigmatizirane osobe. Društveni status i odnose s drugim ljudima određuje stigma devijantnosti, potiskujući sve ostale osobine. Na taj način dolazi do redukcije socijalnog prostora osobe smanjujući njene šanse u životu. Svako nastojanje da se stigmatizirane osobe suprotstave stigmatizaciji, obično ju još i pojačava isključujući svaku mogućnost izlaska iz zatvorenog kruga. Na kraju čini se da stigmatiziranim osobama preostaje jedino prihvatiti ulogu nametnutu stigmatizacijom, što nerijetko vodi novim devijantnim ponašanjima potvrđujući "opravdanost" stigmatizacije.
Konkretno, kada je u pitanju problem liječenih ovisnika o heroinu, stigmatizacija je, pogotovo u malim sredinama, intenzivnija nego na primjer u odnosu na liječene alkoholičare, što zbog predrasuda koje su često takve da se svi liječeni ovisnici o heroinu izjednačavaju s ovisnicima uopće, odnosno neliječenim ovisnicima ili osobama sklonim npr. kriminalnom ponašanju ili osobama koje su na drugi način nepoželjne u svojoj okolini ili opasne po nju. Ta predrasuda potiče iz osnovne zablude da ne postoji tako nešto kao što je izliječeni ovisnik, i njena najveća posljedica je da zajednica u najširem kontekstu nema optimizam i vjeru u izlječenje ovisnika. Prepreka je i u problemu informiranosti, prije svega zato što samo mali broj ljudi zna da je ovisnost o drogama u stvari bolest, i to bolest pojedinca, obitelji i društva, a ne unaprijed predodređena sudbina nekoga tko je po svojoj prirodi devijantan. Stoga se često može čuti mišljenje da je ovisnik sam kriv za svoje stanje. Da bi se osoba (bivši ovisnik) uspješno resocijalizirala nije dovoljno raditi na promjeni ponašanja i stavova te osobe već i javnosti, tj. njegove okoline. Ako zajednica ne prihvaća ovisnike, povratak tih osoba u zajednicu će biti otežan, bilo daje u pitanju zaposlenje, pronalaženje partnera i dr.
Procjenjuje se kako u svijetu danas ima oko milijardu beskućnika, a samo u Hrvatskoj ima ih tisuću. Problem beskućništva će se povećavati, posebno razvojem Hrvatske u regiji i nakon ulaska Hrvatske u EU. Beskućnike često prate predrasude da se radi o alkoholičarima, opasnim osobama, što dodatno stigmatizira ovu socijalnu skupinu.
Borba protiv stigme bitna je i kod osoba zaraženih HIV-om. Vidljivost i osnaženje ljudi koji žive s HIV/AIDS-om bezuvjetna je pretpostavka ako želimo pobijediti HIV, jer bez da se vidi HIV nemoguće je pobijediti ga. Ako osoba vjeruje ili osjeća da će ona ili on biti stigmatizirani kod kuće, na poslu ili u zajednici, zašto bi se osoba išla testirati? Još gore ako su ljudi s HIV/AIDS- om stigmatizirani u zdravstvenom sustavu, najvjerojatnije se uopće neće htjeti testirati.
U sklopu tribine održana je i predstava forum kazališta u kojoj je prikazan problem s kojim se mnogi ovisnici susreću – predrasuda jednom ovisnik, uvijek ovisnik.
Povodom obilježavanja svjetskog dana borbe protiv AIDS-a Udruga Terra organizirat će i noćni outreach – posjete kafićima i dijeljenje kondoma i informativno-edukativnog materijala.
(S.R.)
Vezane vijesti: